Dva romana: Povratak Filipa Latinovicza / Na rubu pameti

Dva romana donose dva ključna Krležina prozna djela – Povratak Filipa Latinovicza i Na rubu pameti. Premda se razlikuju po pripovjednom postupku i protagonistima, oba romana istražuju otuđenost pojedinca, društveno licemjerje, moralnu krizu i sukob čovjeka s okolinom kojoj pripada.

U Povratku Filipa Latinovicza slikar Filip nakon više od dvadeset godina izbivanja dolazi u rodni kraj. Povratak pokreće sjećanja na djetinjstvo, složen odnos s majkom Reginom i pitanje vlastita podrijetla. Istodobno prolazi kroz umjetničku i egzistencijalnu krizu. U Kostanjevcu upoznaje niz pripadnika propalog provincijskog građanskog i plemićkog svijeta, a osobito ga privlači Bobočka, žena oko koje se razvijaju strast, ljubomora i tragični odnosi.

Na rubu pameti prikazuje sudbinu neimenovanog zagrebačkog intelektualca koji se usudi javno suprotstaviti moćnom i društveno uglednom generalnom direktoru Domaćinskom. Jedna iskrena rečenica dovoljna je da se njegov dotad uređeni život raspadne. Okolina ga proglašava neprilagođenim i opasnim, gubi društveni položaj i prolazi kroz poniženja, sudski proces i zatvor.

Krleža u oba romana secira građansko društvo, njegove konvencije, moralne kompromise i samozavaravanje. Filipova introspektivna potraga za identitetom i umjetničkim izrazom te otvorena pobuna junaka Na rubu pameti predstavljaju dva različita oblika nepristajanja na svijet obilježen lažnim autoritetima i društvenim maskama. Zajedno romani daju snažnu sliku osamljenog pojedinca suočenog s vlastitim sumnjama i apsurdima sredine u kojoj živi.