Serotonin i depresija: mitovi i činjenice
Rad analizira složenu ulogu serotonina u patofiziologiji depresije, ističući da depresija nije samo jednostavan deficit serotonina, već poremećaj kompleksnih neurobioloških i neuroplastičnih mreža.
Stručni rad prof. dr. sc. Mira Jakovljevića iz 2013. godine pod nazivom „Serotonin i depresija” bavi se preispitivanjem klasične serotoninske hipoteze, koja je desetljećima dominirala psihijatrijskom znanošću i praksom. Autor naglašava da suvremeno shvaćanje depresije izlazi iz okvira jednostavne ideje o „kemijskom disbalansu” ili samo nedostatku serotonina u mozgu. Serotonin (5-HT) u ovom se radu prikazuje kao ključni neuromodulator koji sudjeluje u regulaciji raspoloženja, spavanja, apetita, kognitivnih funkcija te reakcije na stres. Rad detaljno objašnjava složenost serotoninskog sustava, uključujući različite tipove i podtipove receptorâ te njihovu interakciju s drugim neurotransmiterskim sustavima (poput dopaminskog i noradrenergičkog). Poseban fokus stavljen je na mehanizme djelovanja selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SIPPS/SSRI) i drugih antidepresiva, objašnjavajući zašto terapijski učinak izostaje u prvim tjednima primjene unatoč trenutnom porastu razine serotonina u sinapsama. Autor zaključuje da je depresija heterogen poremećaj u čijoj podlozi leže promjene u neuroplastičnosti, sinaptičkom remodeliranju i ekspresiji neurotrofnih čimbenika (poput BDNF-a). Serotonin pri tome djeluje kao vitalna karika koja omogućuje prilagodbu i oporavak moždanih krugova, čime rad daje integrativan uvid u suvremenu psihofarmakologiju i personalizirani pristup liječenju depresivnih poremećaja.
Jedan primerak je u ponudi
