Savremena filozofijia

Hebel der Hausfreund

Martin Heidegger

„Hebel – der Hausfreund“ je zasnovan na predavanju Martina Hajdegera 1957. godine, u kojem se osvrće na lik i delo nemačkog pisca Johana Petera Hebela.

Istina i estetska istina

Istorija srpske filozofije

​Slobodan Žunjić u svojoj knjizi Istorija srpske filozofije pruža sveobuhvatan pregled razvoja srpske filozofske misli od srednjeg vijeka do kraja 20. stoljeća. Djelo obuhvaća razdoblje od opismenjavanja Srba u srednjem vijeku do kraja XX vijeka.

Izabrani politički spisi (drugi svezak)

Po Millu sreća jeste sreća u dostojanstvu i ona se mjeri dostojanstvom. Dostojanstvo jeste kriterij moralnosti.

Kants these über das Sein

Martin Heidegger

Kantova teza o Bitku, predavanje koje je Martin Heidegger održao 1930., usredotočeno je na analizu Kantove tvrdnje da je Bitak zapravo položenje (Setzung) – odnosno čin postavljanja ili afirmiranja kroz sud.

Klasna borba i koncepcije razvoja

Ovo djelo se bavi temama klasne borbe i različitim koncepcijama društvenog i ekonomskog razvoja, pružajući uvid u sociološke i ekonomske teorije relevantne za to vrijeme.

Kopernikanska mobilizacija i ptolomejsko razoružanje: Ogled iz estetike

U ovom provokativnom eseju Sloterdijk intervenira u žestoku debatu 1980-ih o modernizmu i postmodernizmu. Kratak, oštar tekst – ključan za razumijevanje Sloterdijkova ranog pristupa estetici, medijima i krizi modernosti.

Ljudska povijest emocija: Kako su naši osjećaji sagradili svijet kakav poznajemo

Autor u ovoj provokativnoj i interdisciplinarnoj knjizi pokazuje da emocije nisu univerzalne biološke konstante, već se mijenjaju kroz vrijeme, kulture i društvene kontekste – i upravo su one ključne u oblikovanju povijesti čovječanstva.

Martin Hajdeger i nacionalsocijalizam

Slobodan Žunjić u knjizi Martin Hajdeger i nacionalsocijalizam (1992) detaljno istražuje vezu između filozofije Martina Heideggera i njegovog angažmana u nacističkom režimu.

McDonaldizacija društva

Knjiga je postala klasik jer precizno opisuje svijet Amazona, Ubera, Netflixa i TikToka trideset godina unaprijed. Ritzer ne proklinje brzu hranu, nego upozorava da ako se cijelo društvo pretvori u McDonald’s, ostat ćemo siti, ali gladni smisla.