Croatian literature

Djela XIV: Theatralia: Scenski pokušaji, članci o kazalištu i koncertima, dio drugi (1910.–1913.)

Četrnaesti tom prvog izdanja Matoševih sabranih dela donosi pozorišne i koncertne kritike iz perioda 1910–1913, potvrđujući Matoša kao vrhunskog estetičara i kulturnog kritičara.

Djela XVII: Kritike: Prikazi i polemike iz hrvatske i srpske književnosti i plastičnih umjetnosti (1910.–1913.)

Sedamnaesti, poslednji tom prvog izdanja Matoševih sabranih dela objedinjuje književnu i umetničku kritiku i polemiku iz perioda 1910–1913, zaokružujući njegov kritički opus.

Djela XVI: Kritike: Prikazi i polemike iz hrvatske i srpske književnosti i plastičnih umjetnosti (1905.–1909.)

Šesnaesti tom prvog izdanja Matoševih sabranih dela objedinjuje književnu i umetničku kritiku i polemiku iz perioda 1905–1909, potvrđujući Matoša kao jednog od najistaknutijih kritičara hrvatskog modernizma.

Djela XV: Kritike: Prikazi i polemike iz hrvatske i srpske književnosti i plastičnih umjetnosti (1896.–1904.)

Petnaesti tom prvog izdanja Matoševih sabranih dela objedinjuje književnu i umetničku kritiku i polemiku iz perioda 1896–1904, otkrivajući Matoša kao pronicljivog estetičara i kritičara.

Djetinjstvo i školovanje Ivice Kičmanovića

Dnevnici

Dnevnik 1: Dnevnik 1914 - 17 (Davni dani I)

The 1914–17 diary records Krleža's writings from the First World War: personal dilemmas, pacifism, conflict with the militarism of the Monarchy, and intellectual maturation in the years of the collapse of the old world.

Dnevnik 2: Dnevnik 1918-22 (Davni dani II)

Dnevnik 1918–22 bilježi Krležine zapise iz poratnih godina obilježenih raspadom Monarhije, nastankom nove države, političkim lomovima i njegovom sve oštrijom kritikom društva, intelektualaca i ideoloških iluzija.

Dnevnik nevidljivoga

Književna znanstvenica, sveučilišna profesorica, vrsna kričarka Helena Sablić Tomić i snimatelj, producent, a nadasve sjajan fotograf Davor Šarić, autori su posve neobične knjige "Dnevnik nevidljivoga".

Doba bršljenova

Nagrađivana zbirka Davora Ivankovca iz 2018. Kroz atmosferične stihove autor istražuje motive propadanja, sjetne nostalgije, melankolije odrastanja i zaboravljenih prostora slavonskoga zavičaja.