Stjepan Radić i njegov republikanski ustav

Iako je to Ustav što ga je proklamirala Radićeva stranka, preciznije: izabrani narodni zastupnici te stranke - Hrvatska republikanska većina banske Hrvatske - pa bi prema tome to bilo njihovo kolektivno djelo, ipak je to primarno Radićevo djelo, pa je pravilno taj Ustav nazvati Radićevim ustavom. Dobar poznavalac njegovog načina izražavanja, stila, kao i njegovog prosedea rada, komponiranja pisanih radova, lako će zaključiti da to mora biti primarno njegov tekst; lako će zaključiti da je to njegov »rukopis«. Takav zaključak potvrđuje i više svjedočanstva njegovih bliskih suradnika, kao npr. Rudolfa Hercega, koji god. 1928. pišući o Josipu Predavcu u svojoj knjizi Hrvatska politika mora biti seljačka, na str. 150 napisao: »Početkom 1921. sudjeluje poslije predsjednika Radića najviše kod izradbe ustavnog uređenja Hrvatske - obnovljeni program HSS - naročito obzirom na razdiobu, privredu i prosvjetu.« Juraj Krnjević u izdanju tog Ustava, što ga opisujem na str. 151 i dalje (Hamilton, Kanada, 1946.) u predgovoru na str. 3, svjedoči: »Hvala Bogu, ne trebamo tek nagađati, što je htio Stjepan Radić. Ustav Neutralne seljačke republike Hrvatske ne samo da je prihvaćen pod njegovim predsjedavanjem, nego je uglavnom i njegovo djelo. Slučajno sam ja tomu jedan od svjedoka, jer sam prisustvovao i na vijećanjima, na kojima je izrađen nacrt Ustava i na sjednicama zastupstva, kada je Ustav raspravljen i prihvaćen.