Soziologie

Vodič za novi svijet: Zašto je uzajamno jamstvo ključ našeg oporavka

Zašto 1% svjetske populacije posjeduje 40% bogatstva? Zašto obrazovni sustavi širom svijeta proizvode nesretnu, slabo obrazovanu djecu? Zašto postoji glad?

Voljena afrika

Svrha ove knjige je da predstavi i objasni postojanje naroda i društava Afrike kroz kulturno stvaralaštvo u celini društveno-istorijskih fenomena.

Waging War: Conflict, Culture, and Innovation in World History

Vođenje rata: Sukob, kultura i inovacije u svjetskoj povijesti nudi široko ispitivanje rata u ljudskoj povijesti, od početka vrste do sadašnjeg uspona takozvane Islamske države.

Where Does It Hurt?: An Entrepreneur's Guide to Fixing Health Care

Odvažan novi lijek za raširenu i rasipnu zdravstvenu industriju.

Who Really Cares: The Surprising Truth About Compasionate Conservatism

Svi znamo da bismo trebali davati u dobrotvorne svrhe, ali tko to zapravo čini? U svojoj kontroverznoj studiji o navikama davanja u Americi, Arthur C. Brooks razbija stereotipe - uključujući mit da je politička ljevica suosjećajnija od desnice.

Zaraćeno poraće: Konfliktni i konkurentski narativi o stradanju i iseljavanju Talijana Istre

The book analyzes how conflicting historical narratives about the suffering and mass emigration of Italians from Istria and Rijeka developed in Croatia and Italy after World War II (1943–1956), debunking myths and encouraging an empathetic approach to the

Za sociologiju - Obnavljanje i kritika u sociologiji danas

Zašto baš ja: knjiga o nasilju među djecom

„Zašto baš ja“ je knjiga o nasilju među decom, koja kombinuje književni i stručni pristup. Sastoji se iz dva dela: umetničkog dela, koji čine priče pisca Hrvoja Kovačevića, i stručnog dela, koji je napisala psihologinja Gordana Buljan-Flander.

Zatvoreničko društvo

Knjiga se bavi temama kriminaliteta, zatvorske subkulture i društvene devijantnosti u kontekstu socijalističkog društva Jugoslavije.

Zaustaviti izumiranje jezikâ

Autor svoje istraživanje zasniva na uvidu da će – ako se ništa ne promeni – za stotinak godina, od oko 5.000 danas živih jezika, polovina izumreti. Posebno ga brine činjenica da se ova kataklizma odvija potpuno ravnodušno.